Acta stomatologica Croatica: 60 godina znanstvene izvrsnosti

Povod ovom razgovoru osobito je vrijedan pozornosti jer Acta stomatologica Croatica ove godine obilježava 60 godina izlaženja. Riječ je o obljetnici koja nadilazi okvire samoga časopisa: ona svjedoči o kontinuitetu znanstvene misli, akademske odgovornosti i predanosti razvoju struke. Tijekom šest desetljeća Acta je izrasla u prepoznatljivu znanstvenu platformu istodobno čuvajući domaću stručnu tradiciju i potvrđujući mjesto hrvatske dentalne medicine u međunarodnom znanstvenom prostoru.

U razgovoru s prof. Brkićem otvaramo pitanja o značenju ove velike obljetnice, razvoju i identitetu časopisa, izazovima suvremenog znanstvenog izdavaštva te viziji njegove budućnosti u vremenu sve intenzivnijih promjena u akademskoj i znanstvenoj komunikaciji.

Acta stomatologica Croatica obilježava 60 godina izlaženja. Što ta obljetnica znači za časopis i hrvatsku dentalnu medicinu?
Četiri godine nakon osamostaljivanja Stomatološkog fakulteta od Medicinskog fakulteta naši su učitelji smatrali da je, uz stručni i zdravstveni rad na novostvorenom Fakultetu, potreban i časopis kojim će se struka razvijati i oplemenjivati. Bilo je to vizionarsko razmišljanje jer se tijekom idućih desetljeća potvrdilo da je časopis omogućio znanstveno-nastavna napredovanja, a čitateljima dodatno obrazovanje kroz rezultate istraživanja i prikaze slučajeva.
Osnovana 1966. godine, Acta je nastala iz jasne potrebe akademske zajednice za vlastitim znanstvenim forumom. Bila je i ostala prostor slobodne znanstvene misli, stručne rasprave i objavljivanja rezultata istraživanja. Sve to traje šezdeset godina u kontinuitetu, bez prekida zbog smjene urednika, društvenih promjena, Domovinskog rata ili financijskih kriza. Danas je Acta prepoznatljiv brend Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog stomatološkog društva HLZ-a te znanstveni ambasador Republike Hrvatske na međunarodnoj karti znanstvene publicistike.

Koje biste trenutke i iskorake u razvoju ASCRO-a izdvojili kao najvažnije?
Viziju i temelje časopisa postavio je prvi glavni urednik, Zdenko Njemirovskij, koji je ASCRO uređivao od 1966. do 1989. godine. Njegova predanost, urednička dosljednost i međunarodna otvorenost omogućile su časopisu da već u ranim desetljećima stekne prepoznatljivost izvan nacionalnih okvira. Nakon njegove iznenadne smrti vođenje časopisa preuzeo je Vladimir Lapter (1989. – 1995.), čije je razdoblje obilježeno očuvanjem kontinuiteta i daljnjim jačanjem profesionalnih standarda.
Snažan iskorak prema međunarodnoj afirmaciji ostvaren je u mandatu Gorana Kneževića (1996. – 2006.), kada je uvedeno dvojezično objavljivanje radova na hrvatskom i engleskom jeziku te osnovan Međunarodni uređivački odbor. Time je časopis postao dostupniji globalnoj znanstvenoj zajednici.
Od 2006. godine do danas časopis vodi Hrvoje Brkić. Već na početku njegova mandata ASCRO je uključen u sustav otvorenoga pristupa, čime je osigurana potpuna i besplatna dostupnost objavljenih radova. Primjenom međunarodnih recenzentskih standarda i kriterija znanstvene izvrsnosti časopis je uvršten u važne svjetske baze podataka, uključujući Scopus, čime je potvrđena njegova kvaliteta i relevantnost.

Kako danas ocjenjujete međunarodnu vidljivost i znanstvenu poziciju Acte stomatologicae Croatice?
Kao urednik moram biti zadovoljan jer ASCRO posljednjih godina bilježi stalan rast čitanosti i citiranosti, čime se podižu čimbenik odjeka i rangiranost prema kvartilima. To zahtijeva odabir kvalitetnih radova i recenzenata čije preporuke pridonose tome da radovi postanu bolji, kvalitetniji i korisniji čitateljima.
Redovitost izlaženja važan je pokazatelj kvalitete uredničkog rada. Ona podrazumijeva usklađeno provođenje stručnih i tehničkih koraka: prijavu rada putem sustava Open Journal, oblikovanje prema Uputama za autore, provjeru izvornosti, recenzijski postupak, prijevod, lekturu, korekturu, grafičku pripremu, autorizaciju i objavljivanje.
Međunarodna vidljivost prati se citiranošću radova, a njihovim dvogodišnjim zbrojem podijeljenim s brojem objavljenih radova dobiva se čimbenik odjeka. Trenutačni čimbenik odjeka iz 2024. prema WoS-u iznosi 1,8, a vjerujemo da će za 2025. dosegnuti 2,0. Prema evaluaciji SCImaga, časopis je i dalje u Q2 kvartilu. Ti pokazatelji privlače autore iz cijeloga svijeta. Prema podacima iz protekle godine, broj objavljenih radova u odnosu na zaprimljene iznosio je 7 %, a u prva četiri mjeseca ove godine taj se postotak dodatno smanjuje zbog znatnog porasta broja prijava.

Koji su najveći izazovi u vođenju znanstvenog časopisa u vremenu snažne međunarodne konkurencije i sve viših kriterija kvalitete?
Jedan od najvećih izazova jest održati otvoreni pristup časopisu bez naknade za objavljivanje radova. U časopisima s otvorenim pristupom objava se često plaća, a dobro pozicionirani časopisi naplaćuju i po nekoliko tisuća eura za rad. Komercijalizam je snažno zahvatio znanstvenu publicistiku, no Acta stomatologica Croatica ostala je mali akademski znanstveni časopis koji financiraju Stomatološki fakultet, Hrvatsko stomatološko društvo HLZ-a, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih te korporativni partneri.
Smatram da su originalnost i kvaliteta zaprimljenih radova jedino pravo mjerilo izvrsnosti jer se upravo takvi radovi čitaju i citiraju. Otvorenim pristupom omogućujemo brzo širenje znanstvenih informacija. Među 204 hrvatska znanstvena časopisa prema mjerilima Scopusa i SCImaga, Acta je pozicionirana na četvrtom mjestu, a među sto najboljih međunarodnih časopisa iz dentalne medicine nalazi se među prvih 50.

Kakvu budućnost želite za Actu stomatologicu Croaticu u sljedećih pet do deset godina?
Svakako želim svijetlu budućnost, što znači da budući urednici nastave prema zacrtanoj formuli uspješnosti, podižući čimbenik odjeka i rangiranost prema kvartilima. Ulazak u vrh među 25 % najboljih znanstvenih časopisa bio bi kruna svakog urednika, a Acta stomatologica Croatica to zaslužuje u svojim zrelim godinama i u godini u kojoj obilježava ovaj važan rođendan.
Danas možemo istaknuti da Acta stomatologica Croatica nije samo kronika razvoja hrvatske dentalne medicine nego i aktivan sudionik suvremenih znanstvenih tokova. Ustrajući na kvaliteti, međunarodnoj suradnji i otvorenosti znanja, ASCRO nastavlja ispunjavati svoju temeljnu zadaću – biti pouzdana i trajna znanstvena platforma na dobrobit struke, akademske zajednice i društva u cjelini.

Razgovor vodila: prof. dr. sc. Dubravka Knezović Zlatarić