Search Dental Tribune

Zdravstveno izvješće EU-a ističe izazove na dentalnom tržištu

Novo izvješće Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj i Europske komisije naglašava kako se Europa nalazi na "prijelomnoj točki" u razvoju svojih zdravstvenih sustava. (Slika: FreeProd33/Shutterstock)

sri. 5 veljače 2025

uštedjeti

PARIZ, Francuska: Novo izvješće o stanju zdravstvene zaštite u EU-u pokazalo je da manjak radne snage i starenje populacije doprinose “promjeni ravnoteže” između potražnje i dostupnosti zdravstvenih usluga. Izvješće, koje su objavili Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i Europska komisija, naglašava značajne nejednakosti u pristupu dentalnoj skrbi među zemljama EU-a, oblikovane čimbenicima poput nejednakosti prihoda i pokrivenosti javnim osiguranjem. Podaci upućuju na potrebu za uravnoteženim fokusom na pravično financiranje, stratešku distribuciju doktora dentalne medicine i inicijative preventivne skrbi.

Izvješće pod nazivom Health at a Glance: Europe 2024 utvrdilo je da se broj doktora dentalne medicine značajno razlikuje među zemljama EU-a, krećući se od 0,5 do 1,3 stomatologa na 1.000 stanovnika. Grčka, Cipar, Portugal, Bugarska i Rumunjska imaju najviše brojeve doktora dentalne medicine po glavi stanovnika, premda se podaci za Grčku i Portugal ne mogu smatrati potpuno točnim jer uključuju sve licencirane stomatologe (uključujući i one koji su u mirovini ili su emigrirali). U cijeloj EU-u, dostupnost stomatologa blago je porasla s 0,7 u 2010. na 0,8 u 2022. godini, osim u Danskoj, gdje je zabilježen pad.

Stanovnici EU-a u prosjeku su 2022. godine imali 1,2 posjeta stomatologu godišnje, uz značajne razlike između zemalja: od samo 0,3 u Rumunjskoj do 3,3 u Nizozemskoj. Niska stopa korištenja stomatoloških usluga u Rumunjskoj, unatoč visokoj dostupnosti stomatologa, odražava ograničeno javno financiranje i visoke troškove koji se pokrivaju iz vlastitog džepa, što mnoge stanovnike prisiljava da odustanu od dentalne skrbi. Javno financiranje čini samo 7% dentalne potrošnje u Rumunjskoj, u usporedbi s 65% u Francuskoj i Njemačkoj. Nasuprot tome, Nizozemska, iako dentalna skrb nije sveobuhvatno pokrivena za odrasle, postigla je visoku stopu posjeta zahvaljujući obrazovnim programima usmjerenima na prevenciju, poput nacionalno priznatog programa "Hou je mond gezond!" koji potiče rano osvještavanje i rutinsku njegu kod djece. Hrvatska je također istaknuta kao pozitivan primjer u promicanju oralnog zdravlja u ranoj dobi, čime se naglašava važnost sustavnih napora u poboljšanju ishoda dentalnog zdravlja.

Unatoč činjenici da je dentalno zdravlje ključna komponenta općeg blagostanja, izvješće je utvrdilo da je 6% osoba kojima je potrebna dentalna skrb u 2023. prijavilo nezadovoljene potrebe, dok je ta stopa porasla na više od 12% među populacijama u riziku od siromaštva. Nadalje, nezadovoljene potrebe za dentalnom skrbi bile su veće od onih za medicinskom skrbi, zbog toga što dentalni troškovi često nisu uključeni ili su samo djelomično pokriveni javnim zdravstvenim osiguranjima. 2023. godine više od 8% ljudi u Grčkoj, Latviji, Portugalu i Danskoj prijavilo je nezadovoljene potrebe za dentalnom skrbi zbog organizacijskih i funkcionalnih problema unutar zdravstvenih sustava, uglavnom zbog financijskih razloga," napisali su autori izvješća.

"Europa se nalazi na prijelomnoj točki u evoluciji zdravstvenih sustava diljem kontinenta," naveli su autori, dodajući da zdravstveni sustavi prolaze kroz brze promjene. Starenje populacije, padajuće stope nataliteta i manjak radne snage opterećuju europske zdravstvene i sustave dugotrajne skrbi. Istodobno, tehnološki napredak poput umjetne inteligencije i digitalnih alata za zdravstvo pružaju nova rješenja, ali otvaraju pitanja o jednakosti pristupa. Izvješće također ističe da klimatske promjene pogoršavaju zdravstvene rizike, što povećava potrebu za otpornim i održivim zdravstvenim sustavima.

To post a reply please login or register
advertisement
advertisement