Search Dental Tribune

Prekinuti šutnju: kako sram povezan s oralnim zdravljem narušava zdravlje i produbljuje nejednakosti

Novo istraživanje ističe sram kao snažnu emociju koja može znatno utjecati na izbjegavanje potrebne dentalne skrbi. (Fotografija: fizkes/Adobe Stock)

sri. 4 studenoga 2026

uštedjeti

KOPENHAGEN, Danska: U novom interdisciplinarnom stručnom osvrtu danski istraživači pozivaju dentalnu struku da se suoči s jednom od najvažnijih, a često zanemarenih zapreka traženju dentalne skrbi – osjećajem srama. Autori ističu da „dentalni sram“, odnosno osjećaj poniženja, nelagode ili srama povezan sa stanjem oralnog zdravlja, može snažno utjecati na ponašanje, produbljivati postojeće nejednakosti i odvraćati ljude upravo od one skrbi koja im je potrebna kako bi ponovno stekli samopouzdanje i poboljšali kvalitetu života.

Istraživanje srama u kontekstu dentalne skrbi nije novo. Primjerice, istraživanje iz 2004. godine pokazalo je da su osjećaj društvene nemoći i neugoda važni čimbenici povezani s dentalnom anksioznošću i posljedičnim izbjegavanjem liječenja. Nadovezujući se na ta temeljna saznanja, autori danskog rada proširuju fokus na strah od doživljavanja srama te daju pregled načina na koje sram djeluje na osobnoj, društvenoj i sustavnoj razini oralnog zdravlja.

U kontekstu dentalne skrbi sram se može pojaviti kada osoba osjeća da je drugi osuđuju zbog stanja ili izgleda njezinih zuba, zanemarivanja oralnog zdravlja ili životnih navika poput pušenja i prehrane. Taj osjećaj ne javlja se samo u ordinaciji dentalne medicine nego i u svakodnevnom životu – tijekom društvenih kontakata, ali i u interakciji s drugim zdravstvenim i socijalnim službama.

Autori dentalni sram opisuju istodobno kao uzrok i posljedicu problema s oralnim zdravljem. Sram zbog zanemarenog stanja zuba može dovesti do izbjegavanja odlaska doktoru dentalne medicine, zbog čega bolest dodatno napreduje stvarajući začarani krug koji se sam održava. Posljedice pritom nadilaze oralno zdravlje i mogu utjecati na mogućnosti zapošljavanja, samopoštovanje, pa čak i na sudjelovanje pojedinca u društvenom životu.

Posebno je važno što je dentalni sram usko povezan sa strukturnim društvenim nejednakostima. Osobe koje žive u siromaštvu, imaju iskustvo traume ili beskućništva te pripadaju socijalno marginaliziranim skupinama izložene su većem riziku. Autori upozoravaju da način financiranja i naplate dentalne skrbi, javnozdravstvene poruke, pa čak i komunikacija tijekom samog kliničkog susreta mogu nenamjerno pojačati osjećaj srama i društvene isključenosti.

Kako bi se taj problem ublažio, autori pozivaju na razvoj pristupa osjetljivog na sram u dentalnoj medicini, ali i u drugim područjima zdravstvene skrbi, što podrazumijeva razvijanje sposobnosti kliničara, edukatora i kreatora zdravstvenih politika da prepoznaju sram i njegove učinke te na njih odgovore s razumijevanjem i empatijom.

Bolje razumijevanje mehanizama kojima sram utječe na ponašanje zdravstvenim stručnjacima može pomoći u stvaranju uključivanja okruženja bez osuđivanja, koje potiče povjerenje pacijenata i njihovu spremnost na liječenje. Autori zaključuju da suočavanje s dentalnim sramom može pridonijeti boljim ishodima oralnog zdravlja, smanjenju zdravstvenih nejednakosti i razvoju suosjećajnijeg pristupa u dentalnoj medicini – koji ne mijenja samo osmijehe nego i živote.

Stručni osvrt pod naslovom „Dental shame: A call for understanding and addressing the role of shame in oral health“ objavljen je online 21. rujna 2025. u časopisu Community Dentistry and Oral Epidemiology, prije objave u tiskanom izdanju.

Teme:
To post a reply please login or register
advertisement
advertisement