DT News - Croatia - Matične stanice iz zubnih tkiva – budućnost dentalne medicine razvija se na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu

Dental Tribune Croatia

pon. 19 listopada 2026

uštedjeti

Zagreb, Hrvatska: Posljednja dva desetljeća obilježena su stalnim porastom broja istraživanja dentalnih matičnih stanica i s razlogom se mogućnost njihove upotrebe opisuje kao revolucija u stomatologiji. Trenutačno se većina stanja zbog kojih pacijenti dolaze u stomatološkim ordinacijama tretira uklanjanjem oštećenog ili inficiranog tkiva te njegovom zamjenom umjetnim materijalima, odnosno ispunima, protetskim nadomjescima ili implantatima. Ti su dentalni materijali neizmjerno napredovali tijekom godina i donose sve veću kvalitetu estetike, funkcije i trajnosti. Ipak, riječ je o zamjeni koja ne može u potpunosti imitirati građu i funkciju tvrdih zubnih tkiva, a nažalost ni vratiti fiziološke funkcije – krvnu i živčanu opskrbu zuba.

Mogućnost regeneracije izgubljenih tvrdih zubnih tkiva, ali i oporavka pulpe i parodonta, leži u razvoju upotrebe dentalnih matičnih stanica.^1,2 Postoje dvije vrste stanica čija interakcija određuje razvoj zubnog zametka ili odontogenezu od samog početka, a to su epitelne i mezenhimalne stanice. Iz njih nastaju tvrda i meka tkiva zuba i njegova potpornog aparata ili parodonta. Dentalna tkiva mezenhimalnog podrijetla su brojnija i mezenhimalne matične stanice mogu se izolirati iz pulpe, parodonta i gingive te su zbog toga predmet većeg broja istraživanja u odnosu na epitelne stanice.^1,2 Naime, jedino zubno tkivo epitelnog podrijetla je caklina, koja nakon završenog razvoja ostaje acelularne strukture – ameloblasti koji su odgovorni za stvaranje cakline odumiru procesom apoptoze ili programirane stanične smrti i više nemamo dostupnih stanica koje bi omogućile biološku reparaciju ili regeneraciju tog tkiva. Dio tzv. caklinskog organa kojem su pripadali ameloblasti ipak ostaje još aktivan i razvija se u smjeru korijena stvarajući Hertwigovu epitelnu ovojnicu koja određuje razvoj korijena zuba. Ona se s vremenom raspada i ostavlja fragmente tog epitelnog tkiva ili nakupine stanica unutar parodonta poznate kao Malassezovi epitelni ostaci.³Oni su jedini izvor epitelnih stanica odontogenog porijekla kod zuba čiji je razvoj završio.

Dentalne matične stanice, u odnosu na druge izvore matičnih stanica u ljudskom tijelu, odlikuje njihova laka dostupnost i mogućnost uzimanja uzoraka tkiva prilikom rutinskih in office postupaka tijekom kojih se može sačuvati tkivo koje bi u suprotnom bilo odbačeno kao medicinski otpad, primjerice nakon zahvata produljenja kliničke krune zuba ili ekstrakcije zuba.^1,4 To su zahvati koji se obavljaju u lokalnoj anesteziji, s minimalnom razinom rizika i neugodnosti za pacijenta u usporedbi s izolacijom matičnih stanica iz, primjerice, masnoga tkiva ili koštane srži. Iz tog razloga, istraživanja dentalnih matičnih stanica idu dalje od same stomatologije i regeneracije zuba – prepoznate su kao lako dostupan izvor u općoj regenerativnoj medicini. Iako je najveći broj dosadašnjih istraživanja proveden in vitro (u laboratorijskim uvjetima, izvan organizma) ili na životinjama, ona pokazuju obećavajuće rezultate kada je riječ o mogućoj upotrebi npr. mezenhimalnih matičnih stanica gingive u terapiji autoimunih bolesti, kožnih promjena, otežanog cijeljenja rana ili nekih neurodegenerativnih stanja.² Laka dostupnost, ali i brzina i lakoća izolacije tkiva iz usne šupljine znače mogućnost upotrebe autolognog (vlastitog) izvora stanica, što uklanja potrebu za donorom i mogućnost imunološke reakcije na primijenjene stanice.²

Ono što zanima mnoge pacijente i o čemu se često govori kao o budućnosti je razvoj cijelog novog zuba koji bi se implantirao na mjesto izgubljenog zuba. Taj tzv. biozub predstavlja ideal kojem se teži u razvoju regenerativne stomatologije. Ipak, kompleksnost samog procesa razvoja ljudskog zuba koja uključuje precizno usklađenu interakciju već spomenutih epitelnih i mezenhimalnih stanica, ali i trajanje tog razvoja, koji za trajne zube znači i po nekoliko godina, otežava stvaranje novog zuba i otvara brojna pitanja na koja se znanstvenici trude odgovoriti i definirati genetske i molekularne mehanizme koji određuju razvoj zuba. Dosad se postiglo formiranje struktura sličnih zubu ili zubnom zametku te određena mineralizacija tih tkiva, što predstavlja značajan napredak u istraživanjima.³ Najveći fokus u takvim istraživanjima često pada na upravo najzahtjevniji dio – regeneraciju cakline. Dobivanje funkcionalnih stanica sposobnih stvarati novu caklinu i dovođenje tih istraživanja do razine kliničkih ispitivanja bili bi prijelomni trenutak u razvoju regenerativne stomatologije.³ Iako postoje radovi koji su pokazali dobivanje stanica koje su sposobne stvarati tkivo slično caklini, potrebna su dodatna istraživanja u cilju postizanja tkiva koje sastavom može odgovarati prirodnoj caklini, osigurati njezinu trajnost i funkciju, ali možda i najvažnije, dokazati sigurnost upotrebe takvih stanica u smislu potencijalnog mutagenog ili tumorigenog djelovanja.

Upravo je regeneracija cakline jedan od glavnih fokusa istraživačkog tima izv. prof. dr. sc. Ivane Savić Pavičin sa Stomatološkog fakulteta u Zagrebu, u sklopu projekta LIPOR pod vodstvom prof. dr. sc. Ivana Alajbega. Na Fakultetu se uspostavlja Laboratorij za oralnu biologiju, regenerativnu dentalnu medicinu i matične stanice. Laboratorij bi trebao postati centar izvrsnosti i središnje mjesto za razvoj regenerativne dentalne medicine u Hrvatskoj i regiji, ali i doprinijeti razvoju suradnji s renomiranim svjetskim institucijama koje predvode istraživanja u tom području, primjerice laboratorijem King's Collegea u Londonu, s kojim je već ostvarena komunikacija i suradnja. Na zagrebačkom se fakultetu već provode prva istraživanja u suradnji s molekularnim biolozima s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Mogućnosti koje nude istraživanja matičnih stanica i razvoj regenerativne dentalne medicine, ali i medicine općenito, mogle bi promijeniti tijek i ishod terapije mnogih bolesti i stanja koja su se dosad mogle liječiti isključivo simptomatski ili palijativno, ili kao u slučaju zuba, zamjenom biološkog tkiva umjetnim materijalom. Iako je put do stvaranja regeneriranog zuba još dug i traži brojna ispitivanja, posebno s gledišta sigurnosti primjene takvih terapija na ljudima, činjenica je da svjetska akademska i znanstvena zajednica ide u tom smjeru. Hrvatska bi se, radom istraživača sa Stomatološkog fakulteta u Zagrebu, mogla pozicionirati na važno i visoko mjesto u ovim istraživanjima i značajno doprinijeti određivanju smjera kojim će se razvijati budućnost regenerativne dentalne medicine, ali i medicine općenito.

Urednička napomena:

Članak napisala Ana Jonić, dr. med. dent. Dio je istraživačkog tima koji se bavi matičnim stanicama.

Zavod za dentlanu antropologiju, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Popis literatute dostupan u uredništvu.

To post a reply please login or register

Povezani članci

Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu – vodeća visokoškolska institucija dentalne medicine u regiji

ZAGREB, Hrvatska: Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu s pravom nosi epitet najbolje visokoškolske institucije u području dentalne medicine u ...

DENTEX 2026: Budućnost dentalne medicine kroz prizmu estetske i tehnološke izvrsnosti

Međunarodni sajam dentalne medicine Dentex, od 21. do 23. svibnja 2026. godine, ponovno potvrđuje status regionalnog predvodnika dentalne industrije. ...

Kakva je budućnost virtualnog pristupa pacijentima u dentalnoj medicini?

LEIPZIG, Njemačka: Kao rezultat pandemije SARS-CoV-2, velika većina ordinacija dentalne medicine diljem svijeta bila je djelomično ili u potpunosti ...

Pandemija bolesti COVID-19: mladi stomatolozi zabrinuti, sumnjaju u svoju budućnost u stomatološkoj branši

LONDON, UK: Organizacija Dental Protection kaže da veliki zaostatak u liječenju pacijenata, dugotrajna posljedica pandemije, negativno utječe na dobrobit...

Diploma iz dentalne medicine među najcjenjenijima je u 2023. godini

JERSEY CITY, N.J., SAD: U okruženju visokog obrazovanja koje se brzo razvija, vrijednost diploma neprestano se mijenja kako bi se uskladila sa zahtjevima ...

FDI World Dental Congress 2026: globalna dentalna zajednica okuplja se u Pragu kako bi oblikovala budućnost oralnog zdravlja

FDI World Dental Congress 2026 održat će se od 4. do 7. rujna 2026. u Pragu, u suradnji s Češkom dentalnom komorom. Kongres će okupiti dentalne ...

Zadovoljstvo poslom: Doktori dentalne medicine na visokom mjestu u novom istraživanju

JEONJU, Južna Koreja: Iako je dentalna medicina općenito profesija s dobrom zaradom, stresori kao što su financijski pritisak i visoka razina ...

Antitijela na SARS-CoV-2 dokazana u mnogih doktora dentalne medicine

BIRMINGHAM, UK: Jesu li stomatološki timovi zbog prirode rada na pacijentima pojačano izloženi koronavirusu i je li posljedično rizik od infekcije ili ...

Studenti dentalne medicine slažu se da bi umjetna inteligencija trebala biti uključena u kurikulume

LUCKNOW, Indija: Umjetna inteligencija (artificial intelligence – AI), tehnologija koja se brzo razvija, sve je važnija u raznim medicinskim ...

COVID JEZIK- doktori dentalne medicine pozvani su da obrate pažnju na simptome u usnoj šupljini.

LEIPZIG, Njemačka: Nova otkrića o bolesti COVID-19 nadmašuju nomenklaturu. Pojavljuju se istraživanja koja sugeriraju da velik broj pacijenata s bolesti...

Edukacija

Webinar uživo
pon. 26 listopada 2026
4:00 (CET) Zagreb