DT News - Croatia - Može li stavljanje privrženosti ispred autentičnosti biti razlog za izgaranje na poslu?

Dr Huthaifa Abdul Qader

čet. 19 listopada 2023

uštedjeti

Ljudska bića imaju potrebu emocionalno se povezati s drugima i biti autentični. U psihologiji se to smatra jednom od osnovnih potreba za preživljavanjem. Privrženost dojenčadi majci povećava šanse djece za preživljavanje, a intuicija upozorava odrasle na opasnosti. Privrženost znači povezanost, pripadanje, voljeti i biti voljen. Autentičnost je sposobnost da budemo u kontaktu sa samim sobom i da budemo sposobni izraziti i manifestirati tko smo u našim odnosima i društvenim interakcijama.

Kao što je pionirski endokrinolog János Hugo Bruno Selye rekao: "Najveći stresovi kod ljudi su emocionalni. Najveći stres od svih je pokušati biti ono što nisi." Uvijek postoji inherentan strah u kretanju prema našoj autentičnosti. Još od djetinjstva prolazili smo razna traumatična iskustva zbog kojih smo se podsvjesno bojali izraziti i manifestirati svoje autentično ja. Naš um nesvjesno nas vuče prema sigurnoj zoni ugrožavajući vlastite potrebe u zamjenu za društvenu potvrdu. Bez prepoznavanja, suočavanja, razumijevanja i prihvaćanja ovog straha, naša potreba za privrženošću uvijek će biti izabrana nad našom potrebom za autentičnošću, a kasnije će biti neizbježna cijena koju ćemo platiti.

Samo kada je prisutno suosjećanje, ljudi će si dopustiti da vide istinu

Gornji citat poznatog autora A. H. Almaasa podsjeća nas da također moramo pokazati suosjećanje prema sebi. U situacijama kada stalno potiskujemo svoje emocije radi privrženosti, možemo se zapitati: "Zašto se još uvijek tako ponašam?" Ovo nije pravo pitanje; nego je to izjava koja implicira osjećaj nedostojnosti. To je izjava jer podsvjesno znamo da sumnjamo u sebe. To je samooptuživanje zbog nedostatka bezuvjetnog priznavanja vlastite vrijednosti. Drugi način da postavite isto pitanje je: "Zašto se stvarno pretvaram da sam takav?" Čineći to, pomičemo svoju svijest prema suosjećajnoj znatiželji. U situacijama koje nas tjeraju da potisnemo svoje autentično ja, moramo suosjećajno preispitati svoje stavove odvajajući se od svog ponašanja. Tek će nam tada doći odgovor.

Potiskivati se u prisutnosti određenih ljudi navika je stečena u djetinjstvu. Nesvjesno mislimo: “Ako sam autentičan, nikomu se neću svidjeti”. Ove su navike automatski obrasci ponašanja koji diktiraju mnoge naše svakodnevne interakcije i životne odluke, unatoč našoj želji da razmišljamo racionalno. Ako se ne istreniramo da se suočimo s tim obrascima ponašanja i promijenimo ih, iste navike će ostati.

Prema riječima poznatog stručnjaka za ovisnosti dr. Gabora Matéa, ovisnost nije izbor koji donosimo niti je bolest koju nasljeđujemo; to je pokušaj rješavanja problema. Dr. Maté je rekao: “Užitak je neophodan za život, međutim često nam nedostaje užitka u našim životima osim ako se ne okrenemo sredstvima koja nas tjeraju da privremeno zaboravimo na svoje probleme.” Slično tomu, sklonosti otupljivanju boli, nelagode i straha od otuđenja signaliziraju postojanje problema u nama koje nastojimo držati podalje. Da bismo razumjeli i razriješili zašto žudimo za zadovoljstvom, zašto nam nedostaje utjehe i zašto nas boli, moramo pogledati dublje u sebe, a to se može dogoditi samo usporavanjem tempa života. Ti čimbenici gotovo uvijek imaju svoje korijene u iskustvima iz djetinjstva koja su rezultirala kompenzacijom ovisnosti o supstancama ili obrascima osobnosti, kao što je traženje potvrde, odobrenja i pohvale od drugih.

U psihologiji se izgaranje ili burn out definira kao stanje fizičke i emocionalne iscrpljenosti. Može se dogoditi kada doživimo dugotrajni stres na poslu ili kada radimo u fizički ili emocionalno iscrpljujućoj ulozi. Globalna mreža Slow Dentistry podučava da liječenjem odgovarajućeg broja pacijenata na dan, uz implementaciju četiri kamena temeljca, sve stomatološke ordinacije mogu postići iskustvo bez stresa i bezbolno liječenje, a svi stomatolozi mogu se zaštititi od fizičkog izgaranja. Međutim, to ne mora nužno spriječiti emocionalnu iscrpljenost. Svakodnevna izloženost velikoj količini emocionalnih stresora na kraju će dovesti do toga da stomatolozi postanu nesvjesno preopterećeni, tjeskobni ili depresivni. Stalna izloženost boli i patnji pacijenata na kraju dovodi do umora od suosjećanja, što je kombinacija emocionalne iscrpljenosti, depersonalizacije i smanjenog osobnog postignuća.

Tri glavne komponente stresa su:

stresor, koji je vanjski događaj
aparat za procesuiranje koji je naša nesvjesna interpretacija vanjskog događaja
fiziološki odgovor, koji je unutarnja reakcija na vanjski događaj.

Komponente koje igraju najznačajniju ulogu u prevladavanju stresa u stomatološkim ordinacijama su naša vlastita podsvjesna uvjerenja i tumačenja. Dentalni stres tumači se podsvjesno u onoj mjeri u kojoj ostajemo nesvjesni potiskivanja sebe u preuzimanju emocionalnog tereta naših pacijenata i zbog privrženosti, želje da budemo prihvaćeni, voljeni i poštovani i čineći to, ostajemo nepovezani sa svojim pravim ja. U kliničkom okruženju sami sebe opterećujemo do te mjere da se zapravo razbolimo. Tako nas, u konačnici, izgaranje može naučiti lekciju.

Cijela poanta ovog članka je da čitatelji postanu svjesni temeljnog uzroka izgaranja. Izgaranje nije neizbježno. Međutim, ako patite od emocionalne iscrpljenosti, umjesto da na to gledate kao na nevolju protiv koje se trebate boriti, gledajte na to kao na priliku za učenje. Ono što učimo, uvijek iznova, jest da nikada nismo bili ono što jesmo. Izgaranje ukazuje na potrebu da se vratimo svom autentičnom ja. Osim ako mi kao pružatelji zdravstvenih usluga ne počnemo postavljati zdrave granice i dajemo prioritet brizi o sebi, ovo će stanje nastaviti postojati i utjecati na naše zadovoljstvo poslom i predanost.

"U kliničkom okruženju sami sebe opterećujemo do te mjere da se zapravo razbolimo."

Odabir pacijenata aspekt je etičke stomatološke skrbi koji se krivo shvaća i pogrešno primjenjuje. Odbijanjem liječenja pacijenata koji se ne pridržavaju skupa vrijednosti i kodeksa ponašanja stomatološke ordinacije, stomatolozi mogu izbjeći mnoge čimbenike koji pridonose emocionalnom izgaranju. Globalna mreža Slow Dentistry uvodi koncept osobne podudarnosti kao alat za navigaciju u gotovo svim izazovima i teškoćama s kojima se stomatolozi mogu susresti tijekom svoje karijere. Osobna podudarnost razvija se tijekom vremena, a što se manje prakticira, to se više zbunjenosti i nesklada uvlači u naše odnose s članovima našeg tima i pacijentima. Razotkriva područja neusklađenosti između naših vrijednosti i ponašanja, služeći tako kao kompas za održavanje naše dobrobiti. Upoznavajući sebe, možemo biti ono što jesmo – zato je povećana samosvijest jedna od najvažnijih osobnih vještina koju se svakom stomatologu savjetuje njegovati.

Samosvijest zahtijeva ranjivost, a za većinu nas biti ranjiv izazovno je i neugodno. Zašto je onda teško biti ranjiv? Latinska riječ vulnerare znači "raniti". Budući da su naše rane previše sirove da bismo se s njima suočili, prikrivamo svoju ranjivost upotrebom kompenzacijskih mehanizama koji nam drže srca zatvorenima. Ova emocionalna nedostupnost sprječava nas da naučimo kako prakticirati ljubav prema sebi. Naše traume iz djetinjstva uzrokovale su mnoge rane koje su nas prisilile da oblačimo slojeve osobnosti kako bismo se zaštitili od daljnjih rana. Ove traume nisu događaji; to su rane koje imamo u sebi i koje nas tjeraju da potiskujemo svoje prave emocije. Dobra je vijest da se naše autentično ja nikad ne gubi; možemo oporaviti svoje autentično ja na isti način na koji se ljudi oporavljaju nakon bolesti. Oporaviti se znači pronaći nešto, a kada se nešto nađe, to znači da uopće nije izgubljeno.

Naš oporavak mora biti na prvom mjestu kako sve što volimo u životu ne bi moralo biti na zadnjem mjestu

Ljudsko funkcioniranje oblikovano je formativnim iskustvima i imamo problema s razumijevanjem onih čija su formativna iskustva drugačija od naših. Svi mi živimo na istom spektru ljudskih emocija; neki se mogu osjećati potišteno neko vrijeme i nakon toga se trgnuti; drugi mogu pasti u duboku depresiju i vidjeti svijet drugim očima. Oni koji nikada nisu iskusili depresiju možda se nikada neće moći povezati s onima koji jesu i mogli bi ih početi osuđivati. Nitko ne bi trebao biti pasivan primatelj tuđe brige. Moramo ponovno steći svoj osjećaj slobode izbora, da zapravo pogledamo svoje ponašanje, svoje obrasce i svoju dinamiku i budemo dovoljno hrabri, otvoreni i znatiželjni da se odvojimo od njih kako bismo započeli vlastito putovanje iscjeljenja. Započnimo tako što ćemo se zapitati: “Zašto sam pokušavam otupiti? Trebam li doista tolerirati takav pacijentov stav? Jesam li doista još uvijek ono dijete, malo dijete koje treba izabrati privrženost umjesto autentičnosti?” Tek će nam tada doći odgovori.

Napomena uredništva:

Članak je izvorno objavljen u izdanju digital – international magazine of digital dentistry 2/23.

To post a reply please login or register

Povezani članci

Istraživanje sugerira da upotreba nanočestica može biti bolji način za izbjeljivanje zuba

SEUL, Južna Koreja: Pregledom istraživača sa Sveučilišta Sungkyunkwan u Južnoj Koreji sugerirano je da bi određene vrste nanočestica mogle biti ...

Studija pokazuje da praćenje na daljinu može smanjiti učestalost ortodontskih pregleda

DUBAI, UAE/SYDNEY, Australija: Jedan od najznačajnijih trendova u stomatologiji u 2021. godini bio je kontinuirani rast popularnosti ortodoncije s ...

Fileri hijaluronske kiseline: mogu li usne biti prevelike?

MARINGÁ, Brazil: Usne dolaze u raznim oblicima i veličinama, ali punije usne često se doživljavaju kao fizički dokaz mladosti i ljepote. U tu ...

Studenti dentalne medicine slažu se da bi umjetna inteligencija trebala biti uključena u kurikulume

LUCKNOW, Indija: Umjetna inteligencija (artificial intelligence – AI), tehnologija koja se brzo razvija, sve je važnija u raznim medicinskim ...

Istraživači razvili posebnu pastu za zube za liječenje alergije na kikiriki

ANAHEIM, Calif., SAD: Oralna imunoterapija za alergiju na kikiriki podrazumijeva davanje ljudima male količine kikirikija tijekom vremena kako bi ih ...

Preskakanje večernjeg pranja zubi može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti

U ovu naučnu studiju istraživači su uvrstili 1.583 pacijenta starosti 20 i više godina koji su bili hospitalizirani radi operacije, drugog medicinskog ...

Upotreba opioida: FDA upozorava na probleme sa zubima kod upotrebe rastopive tablete za usta buprenorfina

SILVER SPRING, Md., SAD: Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) nedavno je objavila da lijekovi koji sadrže buprenorfin koji se rastvaraju kada se ...

Novi proizvod za remineralizaciju kao dugoročno rješenje za preosjetljivost dentina

SEATTLE, SAD: Postojeći tretmani za preosjetljivost dentina, uključujući desenzibilizatore i blokatore dentinskih tubula, nude samo privremeno olakšanje...

Nova metoda sigurne i ugodne primjene lijekova bit će uskoro komercijalno dostupna

SINGAPUR: određeni načini davanja i primjene lijekova, poput npr. rektalnih, mogu biti uznemirujući i neugodni za pacijente. Istraživači s ...

COVID JEZIK- doktori dentalne medicine pozvani su da obrate pažnju na simptome u usnoj šupljini.

LEIPZIG, Njemačka: Nova otkrića o bolesti COVID-19 nadmašuju nomenklaturu. Pojavljuju se istraživanja koja sugeriraju da velik broj pacijenata s bolesti...

Edukacija

Webinar uživo
pon. 29 travnja 2024
6:30 (CET) Zagreb