DT News - Croatia - 3D printeri u stomatologiji i zubnoj tehnici danas

exocad

uto. 8 listopada 2019

uštedjeti

Ako ste se kojim slučajem zadesili na International Space Station, između ostalog možete videti 3D printer, koji je u upotrebi još od 2014. godine, a zanimljivo je da je prvi printani objekat bio majstorski ključ.
Printer radi u bestežinskom stanju i mnogi hibridni materijali koje danas koristimo su nastali 360 km iznad zemlje.
3D printing u dentalu je karika koja se čekala dosta dugo, pri tome, pre svega mislim na nove materijale i mogućnosti.

Šta je to, što me je navelo na tako smeo zaključak? Suštinski to su četiri parametra, skoro pa neograničen izbor materijala, preciznost, mogućnost printanja totalnog dizajna i brzina.

Rezini, smole, vosak, metal, plastika, kompozit, fiber, carbon, cirkon, je više nego dovoljan izbor.

Na IDS 2019. godine, u 3D printeru sa tehnologijom laser stereolithography, u debljini slojevanja od 10 – 100 mikrona, (debljina zavisi od izbora materijala) do najsitnijeg detalja isprintana je ljudska lobanja. Dizajn kao iz SF filma, vreme printanja svega 240 minuta (4 sata) (Slika 1).

Karika se zove 3D print

Kada izgovorimo digitalna stomatologija, svi tačno znamo šta taj pojam znači, ali sam siguran da nismo potpuno svesni koliko su promene velike i suštinske.

Zamislite…

Za estetski slučaj potrebno je, skenirati (i.o ili u laboratoriji), digitalno dizajnirati, zatim isprintati master model i definitivnu nadoknadu, bez ograničenja u bilo kom smislu.

Za slučajeve gde je indikovana implantatno protetska rehabilitacija pacijenta potreban je 3D CBCT snimak, skeniranje (i.o ili u laboratoriji), digitalno izrađen plan i dizajn, a zatim isprintani redom: hiruški gajd, model, privremena i definitivna nadoknada.

Nije važno da li je u pitanju solo krunica ili full mouth slučaj.

Digitalna rešenja su preskočila naše želje i čini se da istraživanja, studije, kao i prikazi slučajeva, ne stižu da prate svakodnevnu praksu.

Na polju intraoralnog skeniranja najznačajni napredak je učinjen na poboljšanju samog softvera, sa druge strane čini se da su miling mašine na svom maksimumu, sama geometrija njihovog rada predstavlja granicu koju ne mogu preskočiti.

Praksa i promene u svakodnevnom radu

Šta se to promenilo? Najkraći odgovor je, apsolutno sve.

Nestao je gips, vosak, uložne mase, klasične metode otiskivanja, prelaze u intraoralno skeniranje, stare procedure su prepustile mesto novim, a protokoli se menjaju i dopunjuju, jer su mogućnosti raznovrsnije i veće.

U svakodnevnom radu nakon intraoralnog skeniranja ili konvencionalnog otiskivanja, a (ovde treba napomenuti da nas sam način otiskivanja ne ograničava, jer skeniranjem u laboratoriji mi svakako prelazimo na digitalni dizajn modela i prototipa), a potom kreiramo definitivni izgled naše buduće nadoknade.

Prvi prikaz slučaja započinjemo sa foto dokumentacijom, a komuniciramo putem DSD, Keynote ili Power pointa. Moglo bi se reći da je to standardna priča, ali procedura je izmenjena i dopunjena sa tri veoma bitne novine:

a) Realnom komunikacijom u trouglu, pacijent – stomatolog - zubni tehničar,

b) Printanjem master modela i prototipa buduće nadoknade,

c) Preciznom proverom parametera (rubno zaptivanje, MVO, dizajn)

Prve tri slike prikazuju komunikaciju u smislu početne situacije, plana tj. željenog izgleda, odnosa, proporcija i na kraju izbrušenih zuba (Kolaž slika 1).

U laboratoriji, pristupamo printanju master modela, zatim u samom programu (exocad) integrišemo sve parametre koje imamo, dizajniramo prvi prototip mosta.

Jako je važno da komunikacija sa pacijentom i doktorom bude potpuno otvorena, šaljemo i dobijamo nazad informacije i sugestije koje nas pravilno usmeravaju.

Sledećih pet slika pokazuju inicijalni dizajn, zatim sam prototip mosta i na kraju realni izgled definitivne nadoknade kao i odnos prema mekim tkivima i antagonistima (Kolaž slika 2).

Već sam napomenuo da je upravo 3D print ta zadnja karika koja nam je nedostajala u potpuno digitalnom pristupu kod rešavanja protetskih slučajeva.

Prvi primer je prikaz ,,klasičanog” mosta. Pitanje glasi: da li možemo sa full digital pristupom rešiti implantatno retinirane radove totalne bezubosti, poput all on 4, fast & fixa.

Jedan od osnovnih problema koji nastaju u implant protetici je vezan za mogućnost preciznog prenosa pozicije implantata na master model. Protokol koji se primenjuje kod konvencionalnog otiskivanja podrazumeva inicijalni otisak i splintiranje transfera, izradu individualne kašike, ponovno splintiranje transfera i završno otiskivanje. Literatura, istraživanja, prikazi slučajeva više manje su ukazivali na odstupanja i nepreciznosti prilikom intraoralnog skeniranja, a zatim printanog master modela.(1)

Razvoj softvera kod intraoralnih skenera i programa za CAD (computer-aided design) pokazala je svu nemoć tadašnjih 3D printera. Naši printani modeli nisu bili precizni i odstupanja su bila takva da nismo mogli da govorimo o pasivnom naleganju konstrukcija.

Naravno, da vreme nije stalo, 3D printeri su postajali sve precizniji i precizniji.

Realnost je jedini sudija, a danas slobodno možemo reći da je moguće dobiti savršeno isprintani master model i isprintanu konstrukciju koja pasivno naleže. Možete videti na slikama kako to izgleda u praksi (Kolaž slika 3).

Predvidljivo, precizno i proverljivo

Inercija svakako nije izbor, jer to što smo uspešno radili i radimo na ,,konvencionalni,, način, samo nas kvalifikuje da budemo prvi koji proveravaju mogućnosti digitalnog u protetici.

Pitanje svih pitanja je da li mi znamo da koristimo prednosti savremenih tehnologija i da li smo spremni da ponovo učimo da pravimo zube, ali je sigurno da današnje generacije imaju tu sreću da stvaraju u ovako uzbudljivim vremenima.

Literatura

(1) Ender A, Mehl A. In-vitro evaluation of the accuracy of conventional and digital methods of obtaining full-arch dental impressions. Quintessence Int. 2015 Jan; 46(1):9-17. doi: 10.3290/j.qi.a32244.

Cdt Saša Bulić

Osnivač i vlasnik zubne laboratorije Bulić.

Tokom karijere učestvuje na brojnim edukacijama i radionicama u zemlji i inostranstvu. Završio školovanje u Bredent Akademiji u Sendenu, Nemačka (zvanični demonstrator i internacionalni trener).

2019. godine jedan je od predavača na European prosthetic roadshow u 8 evropskih gradova, između ostalog bavi se edukacijom i obukom kolega širom sveta. Jedan je od četri osnivača prestižnog Udruženja za estetsku stomatologiju Srbije.

Sferu interesovanja bazira na novim digitalnim tehnologijama i materijalima kao što su press keramika, cirkonija, peek, kompoziti i njihova klinička primena.

Kolaž slika 1: Prikaz komunikacije u smislu početne situacije, plana tj. željenog izgleda, odnosa, proporcija i na kraju izbrušenih zuba (U saradnji sa dr spec. stomatološke protetike Srđanom Konatarom, Specijalistička stomatološka ordinacija Dentalux)

Kolaž slika 2: Prikaz inicijalnog dizajna, prototipa mosta i realnog izgleda definitivne nadoknade. Odnos prema mekim tkivima i antagonistima. (U saradnji sa dr spec. stomatološke protetike Srđanom Konatarom, Specijalistička stomatološka ordinacija Dentalux)

Kolaž slika 3: Dizajniranje master modela, isprintani master model i konstrukcija. Definitivni izgled hibridnog mosta. (U saradnji sa dr Bojanom Golić, Stomatološka ordinacija Dental Studio). Isprintano na 3D printeru DWS XFAB 2500 u saradnji sa Tim Co.

Slika 1: 3D printer DWS XFAB 3500. Thiene, Italy

Saša Bulić Cdt, Beograd, srbija

Oznake:

Povezani članci

Redefiniranje uspjeha u stomatologiji: u stomatološkoj ordinaciji i izvan nje

Uspjeh – ova je riječ tako jednostavna, a svakomu znači nešto drugo. Za neke, uspjeh je povezan s ekonomskim rezultatima i što većom ...

Prvo izdanje regionalne konferencije „Žene u stomatologiji”

Dana 24. svibnja 2025. Zagreb je bio domaćin prvog izdanja dugoočekivane regionalne konferencije „Žene u stomatologiji”, koja je u potpunosti ...

Povećanje svijesti o menopauzi u stomatologiji

LONDON, Velika Britanija: Hormonalne promjene koje žene doživljavaju u menopauzi mogu uzrokovati kognitivne, fizičke i psihološke simptome. ...

Botulinum toksin u stomatologiji: Studija pokazuje rastuće trendove u primjeni

WARDHA, Indija: Upotreba botulinum toksina (BT), poznatijeg kao Botoks, sve je popularnija u stomatološkim praksama širom svijeta. Iako je Botox prvobitno...

Zašto je emocionalna inteligencija vitalna vještina u stomatologiji?

LEIPZIG, Njemačka: Emocionalna inteligencija (EI) odnosi se na načine na koje pojedinac može razumjeti i upravljati svojim potrebama te prepoznati i ...

Iskorištavanje “pozitivnog stresa” za poticanje regeneracije zubnog tkiva

HONG KONG: Stomatolozi su dobro upoznati s negativnim učincima koje stres može imati na usnu šupljinu; međutim, nedavno provedeno istraživanje tima sa ...

3D ispis: područja primjene i perspektive

MILANO, Italija: Digitalne tehnologije brzo se šire u dentalnoj medicini. Alati kao što su intraoralni i laboratorijski skeneri, CBCT, računalno ...

Možemo li upotrijebiti riječ "trajno" kada je riječ o onome što radimo u stomatologiji?

Kao što svi znamo, stomatologija je posvećena razumijevanju procesa u usnoj šupljini, međučeljusnih odnosa, sanaciji karijesa, rekonstrukciji ...

Studija posvećena percepciji javnosti o održivoj stomatologiji

SHEFFIELD, Velika Britanija: S obzirom na relativno visoku razinu materijalnog otpada koji se proizvodi tijekom stomatoloških zahvata, mnogi u ovoj ...