DT News - Croatia - Postoji potreba za daljnjim istraživanjem antibiotske terapije u dentalnoj implantologiji

Search Dental Tribune

Postoji potreba za daljnjim istraživanjem antibiotske terapije u dentalnoj implantologiji

Smjernice u borbi protiv postoperativnih infekcija dentalnih implantata moraju ići ukorak s porastom broja bakterija rezistentnih na antibiotike. (Slika: NMK-Studio/Shutterstock)

PORTOVIEJO, Ecuador: Koncept oseointegracije revolucionirao je liječenje bezubih pacijenata. Međutim, kako su se primjene širile, komplikacije su se povećavale, što je zahtijevalo daljnja istraživanja i oprez. U tom je kontekstu upotreba antibiotika u implantologiji uobičajena, što često dovodi do zloupotrebe. Nedavno objavljeni sistematizirani pregled istraživača iz Ekvadora i Brazila bavio se profilaktičkom upotrebom antibiotika u dentalnoj implantologiji u prilog medicini utemeljenoj na dokazima. Utvrđeno je da perioperativni profilaktički antibiotici mogu smanjiti infekcije kirurškog mjesta u velikim zahvatima i u mnogim slučajevima s dentalnim implantatima.

Infekcije otporne na lijekove su u porastu i ovise o procedurama

Oseointegracija je revolucionirala stomatološko liječenje pacijenata s različitim stupnjevima bezubosti. Međutim, sve veća prevalencija zloupotrebe antibiotika u stomatološkoj implantologiji zahtijeva istraživanje i pažljivu procjenu. Antibiotici se često primjenjuju profilaktički za sprječavanje infekcija kirurškog mjesta i stanja kao što su periimplantitis i maksilarni sinusitis. Stope rezistencije na antibiotike su u porastu, što je izravno povezano sa širokom primjenom antibiotika i izloženošću stanovništva. Određeni patogeni, poput streptokoka, drugih oralnih anaeroba i stafilokoka, mogu razviti rezistenciju; sam penicilin više nije učinkovit, ali 95 % ovih organizama osjetljivo je na metronidazol i koamoksiklav.

Prevalencija infekcije kirurškog mjesta uvelike varira ovisno o prirodi postupka. Procjenjuje se da se 50 % takvih infekcija može spriječiti s pomoću strategija utemeljenih na dokazima. Za razliku od terapijskih antibiotika, cilj profilaktičkih antibiotika je smanjiti bakterijsku kontaminaciju u kirurškom području u najkraćem mogućem vremenu nakon zahvata. Međutim, infekcije kirurškog mjesta predstavljaju značajno zdravstveno opterećenje, posebice u kirurgiji glave i vrata te maksilofacijalnim zahvatima.

Udruga znanstvenih medicinskih društava u Njemačkoj (AWMF) i 25 suradničkih medicinskih društava započeli su konsenzusno ažuriranje trenutnih S1 perioperativnih smjernica za antibiotsku profilaksu u S3 smjernice — S3 su smjernice najviše razine kvalitete. Ovo ažuriranje uključuje sistematizirani pregled literature s fokusom na antibiotsku terapiju u oralnoj, maksilofacijalnoj i dentoalveolarnoj kirurgiji. Cilj konsenzusa je uravnotežiti potencijalne dobrobiti antibiotske profilakse s rizicima uključujući poticanje razvoja rezistencije na antibiotike.

Aktualni sistematizirani pregled temeljio se na različitim smjernicama, posebice smjernici AWMF-a. Pregled je uključivao analizu 80 istraživanja i otkrio da su se antibiotici poput cefazolina pokazali učinkovitijima od penicilina i klindamicina, ali dokazi su bili podložni velikom riziku od pristranosti. Broj pacijenata kojima je bilo potrebno liječenje bio je visok, što je uzrokovalo nesigurnost oko optimalnog raspona antibiotika i profilakse. Pregledom je također utvrđeno da je jednodnevna postoperativna terapija antibioticima bila učinkovita u sprječavanju infektivnih komplikacija. Nadalje, činilo se da su ampicilin i sulbaktam bolji od klindamicina za određene postupke, ali to je bilo podložno pristranosti.

Američko društvo farmaceuta zdravstvenog sustava klasificira operaciju u četiri kategorije: čista, čisto-kontaminirana, kontaminirana i prljava, od kojih svaka nosi različite rizike od infekcije. Čimbenici rizika povezani s postupkom i vrsta operacije također mijenjaju stope infekcija. Antibiotska profilaksa nije korisna za čiste operacije glave i vrata (< 1 % postoperativnih infekcija kirurškog mjesta), ali je ključna u slučajevima čiste kontaminacije lica nakon operacije. Infekcije kod čisto-kontaminiranih operacija glave i vrata bez perioperativnih antibiotika mogu se pojaviti u čak 80 %; stoga je perioperativna antibiotska profilaksa obavezna u maksilofacijalnoj kirurgiji.

Način na koji se antibiotici koriste ima utjecaj na učinkovitost

Perioperativni antibiotici učinkovito sprječavaju infekcije rana kod operacija glave i vrata koje uključuju aerodigestivni trakt. Oni također značajno smanjuju infekcije kirurškog mjesta u ortognatskoj kirurgiji, ali optimalno trajanje i režim ostaju neizvjesni. U traumatologiji, jedna doza profilaktičkih antibiotika može smanjiti infekcije kirurškog mjesta kod prijeloma mandibule i zahvata Le FortType I i II.

Za dentalne implantate pet istraživanja s malim rizikom od pristranosti sugeriralo je da profilaksa jednom dozom prije ugradnje može smanjiti odbacivanje implantata, ali ne i infekciju kirurškog mjesta. Međutim, takva bi profilaksa mogla biti korisna u sprječavanju postoperativnog bola. Nasuprot tomu, kada se pojavi periimplantitis, antibiotici kao dodatak kirurškom liječenju nisu poboljšali rezultate.

Za odontogene i upalne apscese, moksifloksacin je bio učinkovitiji od klindamicina u smanjenju bola, ali nije uočena značajna razlika u prosječnoj duljini boravka u bolnici. Retrospektivno istraživanje pokazalo je da je sedmodnevna administracija antibiotika učinkovita u povećanju stopa preživljenja implantata, ali druga istraživanja nisu pronašla značajnu razliku između profilakse jednom dozom i produženog postoperativnog liječenja.

Put naprijed

Međutim, djelotvornost antibiotika u dentoalveolarnoj kirurgiji nije sigurna jer dokazi upućuju na to da nema značajnog smanjenja infekcija kirurškog mjesta u postupcima uklanjanja trećeg kutnjaka kod zdravih osoba. Čak ni u složenim slučajevima ne postoji značajna korelacija između antibiotske profilakse i postoperativnih komplikacija.

Postoje stalni izazovi u postavljanju i provedbi metodoloških standarda. Planirano ažuriranje S3 smjernica za perioperativnu antibiotsku profilaksu koje je pokrenuo AWMF sažet će aktualne dokaze za antibiotsku profilaksu u oralnoj i maksilofacijalnoj kirurgiji naglašavajući važnost donošenja odluka utemeljenih na dokazima u primjeni antibiotika.

Istraživanje pod nazivom “Major evidence and guidelines for antibiotic therapy in implant dentistry: A systematic review” (Glavni dokazi i smjernice za antibiotsku terapiju u stomatološkoj implantologiji: sistematizirani pregled” objavljeno je u srpnju 2023. u časopisu MedNEXT Journal of Medical and Health Sciences.

To post a reply please login or register
advertisement
advertisement