DT News - Croatia - Izvrsnost u dentalnoj medici: izazovi i smjerovi razvoja

Dental Tribune Croatia

pon. 9 ožujka 2026

uštedjeti

U prvom broju Dental Tribune Hrvatska u ovoj godini prvi put uvodimo novi urednički format Dijalog struke i znanosti. U razgovorima s relevantnim sugovornicima nastojat ćemo redovito otvarati aktualne teme i ključna pitanja koja oblikuju dentalnu medicinu u Hrvatskoj i regiji, s posebnim naglaskom na obrazovanje, znanost i profesionalni razvoj struke.

Ovaj novi format započinjemo razgovorom s dekanom Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Marinom Vodanovićem. Kao središnja i najvažnija obrazovna institucija za doktore dentalne medicine u Republici Hrvatskoj, fakultet ima ključnu ulogu ne samo u obrazovanju budućih generacija stručnjaka nego i u postavljanju standarda kvalitete, poticanju digitalne transformacije te jačanju međunarodne prepoznatljivosti struke. U kontekstu ubrzanih znanstvenih, tehnoloških i društvenih promjena, razgovaramo o aktualnom stanju i budućim smjerovima razvoja dentalne edukacije.

Kako biste danas ocijenili kvalitetu studija dentalne medicine u Hrvatskoj s obzirom na ishode učenja i spremnost diplomiranih studenata za samostalan klinički rad?
U Hrvatskoj danas osim Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu postoje još studiji dentalne medicine u Rijeci, Splitu i Osijeku. Na Sveučilištu u Zagrebu visokoškolska izobrazba stručnjaka u ovom području ima više od sto godina tradicije i najstarija je u našoj zemlji. Stomatološki fakultet u Zagrebu, koji kao samostalna institucija djeluje od 1962. godine, kontinuirano se brine o očuvanju i razvoju stomatološke struke. U tom smislu, na različite načine podupirao je razvoj i drugih srodnih fakulteta u Hrvatskoj, ali i u Mostaru u Bosni i Hercegovini. Odluka o osnutku nekog fakulteta osim obrazovnih i znanstvenih razloga u pozadini nosi i neke druge više ili manje opravdane razloge te kao takva ne može biti donesena bez adekvatne formalne i neformalne potpore nadležnih tijela ali i pojedinaca. Nažalost, aktualna situacija na tržištu rada, smanjenje broja pacijenata u odnosu na broj dostupnih stomatologa u Hrvatskoj ne ukazuje na sjajnu perspektivu i dovodi u pitanje opravdanost postojanja čak četiri studija.

Upravo u tom kontekstu pitanje o kvaliteti studija i spremnost mladih stomatologa za samostalan klinički rad dobiva na važnosti. Naime, da bi se neki studij mogao kvalitetno izvoditi, on prije svega mora imati kvalitetne i motivirane nastavnike, adekvatan prostor i opremu, težiti izvrsnosti studenata koje upisuje, a i svog osoblja uključenog u proces izobrazbe novih generacija stomatologa te kontinuirano provoditi kontrolu kvalitete vlastitog rada prema međunarodnim standardima. Stomatološki fakultet svakih pet godina prolazi kroz proces međunarodne reakreditacije. Prilikom posljednje (2022.) rad Fakulteta ocjenjivali su između ostaloga i stručnjaci s najboljih europskih stomatoloških fakulteta u Londonu, Barceloni i Zürichu. Pri tome smo dobili najviše ocjene za rezultate svoga rada uključujući spremnost mladih kolega za samostalan klinički rad. Naknadno, prilikom reakreditacije drugih srodnih hrvatskih fakulteta pokazalo se da je u svrhu dobivanja realne i usporedive ocjene ustanova koje izvode studij stomatologije potrebno da reakreditaciju svih fakulteta uvijek provode isti stručnjaci prema standardiziranim kriterijima. Ako različiti stručnjaci ocjenjuju različite fakultete, dobivamo neujednačenu kvalitetu, s različitim tumačenjima ishoda učenja i različitim razinama spremnosti mladih stomatologa. Nadležna tijela upozorena su na taj problem i nadamo se da će se nešto u budućnosti promijeniti. To nije jednostavno organizirati, ali nije ni nemoguće ako se to želi napraviti. Time se dugoročno čuva stomatološka struka, ali, što je još važnije, i zdravlje pacijenata.

Želja mi je okupiti sve relevantne dionike u procesu izobrazbe stomatologa te ustrojiti odgovarajuće nacionalno tijelo zaduženo za ujednačavanje uvjeta upisa i usklađivanje ishoda učenja s posebnim naglaskom na praktične kliničke vještine i kompetencije. Naša je struka praktična disciplina gdje su teorijska znanja važna podloga za uspješan i siguran klinički rad. U tom smislu osvrnuo bih se i na problem procesa nostrifikacije diploma stečenih izvan zemalja Europske unije koja se provodi preko Hrvatske komore dentalne medicine u suradnji s fakultetima. Naime, to se trenutačno izvodi procesom prilagodbe ili pismenim/usmenim ispitom, ali bez odgovarajuće provjere praktičnih vještina onih koji žele ući na tržište rada naše zemlje odnosno EU-a. Smatram da je u procesu nostrifikacije potrebno težište staviti upravo na praktične vještine jer upravo to utječe na spremnost za samostalan klinički rad.

Kako Stomatološki fakultet danas integrira digitalne tehnologije u obrazovni proces da bi nastava bila usklađena sa suvremenom kliničkom praksom?
Na Stomatološkom fakultetu nastojimo što je god moguće više implementirati digitalne tehnologije u obrazovni proces i prilagoditi svoj studijski program tim promjenama. Budući da smo javna ustanova ovisna o državnom proračunu, nije uvijek jednostavno nabaviti najnovije uređaje, instrumente, tehnologije i materijale te ih relativno brzo iskoristiti u obrazovne svrhe. Tu smo kao fakultet iznimno zahvalni našim poslovnim partnerima na donacijama materijala i uređaja, posebno onih kojima podižemo digitalnu kompetentnost naših studenata. Takvim donacijama koje su praćene i odgovarajućim edukacijama nastavnika i studenata ostvaruje se višestruko korisna simbioza između visokog obrazovanja i realnog gospodarskog sektora.

U kojoj mjeri postojeći prostorni i infrastrukturni kapaciteti Fakulteta odgovaraju zahtjevima moderne dentalne edukacije, osobito u kontekstu digitalizacije?
Stomatološki fakultet nalazi se od početka svoga samostalnog rada na privremenoj lokaciji u Gundulićevoj 5 u više od sto godina staroj zgradi koja je građena za druge svrhe, ali tijekom godina je prilagođavana za potrebe Fakulteta. Iako smo u tim uvjetovali uspješno obrazovali 63 generacije stomatologa, zgrada nije prikladna za suvremenu kliničku izobrazbu niti za digitalizaciju kliničkog rada u punom opsegu. Osim toga, zgrada nema lift, što rad sa starijim i teže pokretnim pacijentima čini iznimno teškim, a to nije nevažno ako se uzme u obzir da su samo u 2025. godini nastavnici i studenti u suradnji s Klinikom za stomatologiju KBC-a Zagreb obradili više od 89.000 stomatoloških pacijenata na lokaciji u Gundulićevoj 5.

Početkom 2024. godine za vrijeme bivše uprave, pojavila se jedna vrlo dobra prilika za značajno proširenje prostornih kapaciteta Fakulteta koja bi omogućila visoku razinu osuvremenjivanja i digitalizacije kliničke nastave, međutim ta je prilika nepovratno propuštena. Ova uprava Fakulteta intenzivno i kontinuirano radi na traženju novih mogućnosti koje bi prostornim proširenjem omogućile i daljnji razvoj te osuvremenjivanje Fakulteta. Uzimajući u obzir rezultate dosadašnjeg rada, prošireni i primjereni prostorni uvjeti za rad Fakulteta bili bi golem zamašnjak za razvoj ne samo Fakulteta i Sveučilišta nego i za cjelokupnu hrvatsku stomatologiju te stomatološku skrb naših pacijenata.

Kako vidite strateški razvoj Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u sljedećih pet do deset godina u odnosu na potrebe suvremene dentalne medicine?
U središte svog djelovanja kao dekana stavio sam si tri riječi od strateškog značenja: ljude, izvrsnost i prostor. Ljude, jer će u narednih manje od deset godina više od 40 % postojećih nastavnika otići u mirovinu, a broj mladih je nedovoljan.

Osim toga, suvremena stomatologija iznimno je kompetitivna te zahtijeva visoku razinu osobne predanosti kako bi se ostvarila izvrsnost. Razvoj kulture kvalitete uz njegovanje izvrsnosti u nastavnom, znanstvenom i stručnom radu od strateškog su interesa za budućnost i razvoj Fakulteta. Radi se i na privlačenju izvrsnih domaćih, ali i stranih studenata za naš studij dentalne medicine na engleskom jeziku jer internacionalizacija posebno dobiva na važnosti u kontekstu loših demografskih trendova u Hrvatskoj.

Treća strateški iznimno važna stvar je prostor. Fakultet ima oko 3,5 m2 po studentu, što je značajno manje u odnosu na druge srodne fakultete i potpuno neprimjereno za osiguravanje suvremene stomatološke izobrazbe. Stoga je prostor najveća zapreka daljnjem rastu i razvoju fakulteta. U prostorima fakulteta u suradnji s Klinikom za stomatologiju KBC-a Zagreb, specijalistički se usavršavaju doktori dentalne medicine iz svih stomatoloških specijalnosti te je u Hrvatskoj u ovom opsegu to moguće napraviti samo na fakultetu. Nažalost, nedostatni prostorni (ali i kadrovski) kapaciteti nerijetko značajno usporavaju dinamiku stvaranja novih specijalista, što dovodi do njihova manjka u zdravstvenom sustavu. Aktualna uprava fakulteta u suradnji s nadležnim tijelima kontinuirano traži i analizira mogućnosti pronalaženja prikladnog, cjelovitog i dugoročno održivog rješenja prostornih potreba fakulteta.

To post a reply please login or register

Povezani članci

Studiranje u Wachauu, mjestu uvrštenom na UNESCO-v popis svjetske baštine, 70 km od vrata Beča

Danube Private University (DPU) GmbH prestižan je stomatološki fakultet s dugogodišnjim iskustvom u poslijediplomskom obrazovanju i pružanju ...

Zdravstveno izvješće EU-a ističe izazove na dentalnom tržištu

PARIZ, Francuska: Novo izvješće o stanju zdravstvene zaštite u EU-u pokazalo je da manjak radne snage i starenje populacije doprinose “promjeni ...

Mikroplastika u dentalnoj medicini: nevidljiva prijetnja pacijentima i stručnjacima

WASHINGTON, SAD: Plastika je prisutna u svim segmentima suvremene dentalne skrbi — od kompozitnih ispuna do jednokratnih usisnih nastavaka. Ipak, sve ...

Povećani komercijalizam i prekomjerno liječenje u dentalnoj medicini

Prekomjerno liječenje, kao što i sam naziv sugerira, nepotrebno je liječenje koje se pruža pacijentima iz različitih razloga, poput zloupotrebe, ...

Dijabetes tipa 2 može povećati razinu šećera u slini i potaknuti razvoj karijesa

OSAKA, Japan: Kod osoba s dijabetesom tipa 2 zabilježena je veća učestalost zubnog karijesa, no biološki mehanizmi koji povezuju ove dvije pojave još ...

Parodontne bolesti u porastu: globalni izazov unatoč stabilnom riziku

GUIYANG, Kina: Teški parodontitis i dalje predstavlja sve veće opterećenje za globalno oralno zdravlje. Najnoviji podaci studije Global Burden of Disease...

Kako bolesti mijenjaju standarde osobne zaštite u dentalnoj medicini

LEIPZIG, Njemačka: U 1980-ima, HIV – koji uzrokuje SIDA-u – izmijenio je praksu oralne zdravstvene skrbi. Sada 40 godina kasnije, pandemija bolesti ...

Kakva je budućnost virtualnog pristupa pacijentima u dentalnoj medicini?

LEIPZIG, Njemačka: Kao rezultat pandemije SARS-CoV-2, velika većina ordinacija dentalne medicine diljem svijeta bila je djelomično ili u potpunosti ...

Postoji potreba za daljnjim istraživanjem antibiotske terapije u dentalnoj implantologiji

PORTOVIEJO, Ecuador: Koncept oseointegracije revolucionirao je liječenje bezubih pacijenata. Međutim, kako su se primjene širile, komplikacije su se ...

Istraživanje otkriva značajne psihosocijalne izazove među stomatološkim administrativnim osobljem

EDINBURGH, Škotska: Iako se mentalnom zdravlju stomatologa posvećuje sve veća pozornost nakon pandemije COVID-19, malo je istraživanja provedeno o ...

Edukacija

Webinar uživo
pon. 9 ožujka 2026
8:00 (CET) Zagreb