Search Dental Tribune

Depresija negativno utječe na oralni mikrobiom, otkriva studija

Depresija pogađa otprilike 3,8 % svjetske populacije, žene 50 % češće od muškaraca (Slika: marjan4782/Adobe Stock)

uto. 7 listopada 2025

uštedjeti

Predviđa se da će oralne bolesti i depresija rasti u prevalenciji u nadolazećim desetljećima, a nedavna otkrića sugeriraju da bi to dvoje moglo biti međusobno povezano. Nova studija koju su proveli istraživači iz institucija u SAD-u i Kini istražila je povezanost između simptoma depresije i oralne disbioze otkrivajući da je depresija značajno povezana sa smanjenom raznolikošću oralnog mikrobioma. Iako je veza između crijevne mikrobiote i mentalnog zdravlja široko istražena, ova studija naglašava potrebu za daljnjim istraživanjem uloge oralnog mikrobioma u psihijatrijskim stanjima.

 

Depresija je gorući globalni zdravstveni problem s dobro dokumentiranim vezama sa sustavnim zdravljem. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, otprilike 3,8 % svjetske populacije pogođeno je depresijom, a žene oko 50 % češće od muškaraca. Unatoč njezinoj prevalenciji i utjecaju na kvalitetu života, temeljni biološki mehanizmi depresije ostaju samo djelomično shvaćeni, što ometa razvoj učinkovitih strategija prevencije i liječenja.

Istraživači su svoj rad opisali kao novi pristup istraživanju mentalnog zdravlja. Iako je crijevni mikrobiom opsežno proučavan u ovom kontekstu, naglasili su da oralni mikrobiom predstavlja drugu najveću mikrobnu zajednicu u ljudskom tijelu. Sadrži do trilijun bakterija i ima vitalnu ulogu u imunološkoj modulaciji i fiziološkim funkcijama. Promjene u oralnom mikrobnom sastavu ranije su bile povezane s kardiovaskularnim, endokrinim, imunološkim, neurološkim i gastrointestinalnim poremećajima, kao i raznim oralnim patologijama.

Ova presječna analiza koristila se podacima iz Nacionalnog istraživanja o zdravlju i prehrani (NHANES) 2009.–2012., koje je uključivalo uzorke vodica za ispiranje usne šupljine od 15,018 sudionika. Od toga su gotovo polovica (49,51 %) bile žene, 946 je imalo kliničku dijagnozu depresije, a prosječna dob u uzorku bila je 42,2 godine.

Studija je procijenila raznolikost oralnog mikrobioma koristeći se dvjema uobičajeno primijenjenim metrikama: alfa raznolikosti, kvantificiranom promatranim brojem varijanti amplikonskog sekvenciioniranja, i beta raznolikosti, mjerenom s pomoću Bray-Curtisove različitosti. Autori su otkrili značajnu negativnu korelaciju između alfa raznolikosti i simptoma depresije. Beta raznolikost također se značajno razlikovala između sudionika s depresijom i bez depresije, što ukazuje na različite strukture mikrobne zajednice.

Iako studija nije mogla utvrditi uzročnost – mijenja li depresija oralni mikrobiom ili obrnuto – istraživači su zaključili da je smanjena oralna mikrobna raznolikost značajno povezana s depresivnim poremećajima. Sugerirali su da „ovi nalazi naglašavaju da bi oralna mikrobiota mogla poslužiti kao prediktivni biomarker za depresiju. Nadalje, dijagnostički i terapijski pristupi temeljeni na oralnoj mikrobioti imaju veliki potencijal za intervenciju i liječenje depresivnih poremećaja.“

Studija pod nazivom „“Relationship between depression and oral microbiome diversity: analysis of NHANES data (2009–2012)”, objavljena je 5. lipnja 2025. u BMC Oral Healthu.

To post a reply please login or register
advertisement
advertisement