Studija provedena na Sveučilištu u Göteborgu pokazala je da je stomatologija u Vikinško doba možda bila sofisticiranija nego što se mislilo. (Slika: Pandora Pictures/Shutterstock)
GÖTHENBURG, Švedska: Proučavanje dobro očuvanih zuba i čeljusti koje su otkrili arheolozi ključno je za razumijevanje svakodnevnog života, zdravlja, prehrane i stanja zuba u određenim vremenskim razdobljima i regijama. Nedavna studija posebno je istraživala dentalnu patologiju vikinškog doba na temelju ostataka pronađenih u Varnhemu u Švedskoj, a njezina otkrića potvrđuju rastući trend zubnog karijesa od prapovijesti do devetnaestog stoljeća o kojem se izvještava u literaturi.
Kako bi saznali više o praksama koje su oblikovale zdravlje zuba drevnih ljudi tog područja, arheolozi su 2005. poduzeli iskapanja u opatiji Varnhem, koja su pružila dovoljno netaknutih ostataka za detaljno proučavanje stanja zuba ljudi. Nalazište uključuje veliko groblje s grobovima iz desetog do dvanaestog stoljeća. Istraživači su za analizu odabrali ostatke 171 osobe, uključujući one s potpunom i djelomičnom denticijom te stalnom, mliječnom i mješovitom denticijom. Ukupno je procijenjeno 3.293 zubi.
Istraživači su pokazali da je gotovo polovica populacije imala barem jednu karijesnu leziju. Odrasla populacija pokazala je veću prevalenciju karijesa, 62% imalo je barem jednu karijesnu leziju. Karijesu je bila najviše podložna površina korijena, zatim okluzalna, mezijalna, distalna, lingvalna i palatalna površina. Dok se čini da su odrasli izgubili oko 6% svojih zubi (ne uključujući treće kutnjake), djeca s primarnim ili mješovitim zubima nisu imala znakova karijesa.
Primjeri vikinške stomatologije iz arheoloških iskopavanja pokazuje da su rupe izbušene kako bi se ublažila infekcija. (Slika: Carolina Bertilsson/Sveučilište u Göteborgu)
Vodeća autorica dr. Carolina Bertilsson, pridružena istraživačica na Sveučilištu u Göteborgu, izjavila je u priopćenju za javnost : "Postojalo je nekoliko znakova da su Vikinzi modificirali svoje zube, uključujući dokaze o korištenju čačkalica, brušenju prednjih zuba, pa čak i liječenju zuba s infekcijama. Ovo je vrlo uzbudljivo vidjeti, a za razliku od stomatoloških tretmana koje provodimo danas. Čini se da su Vikinzi imali dosta znanja o zubima, ali ne znamo jesu li sami radili te zahvate ili su imali pomoć.”
Istraživači su dokumentirali ispunjene šupljine u kutnjacima koje su se čak širile u pulpu kao sredstvo za liječenje infekcije. Također su primijetili da su apikalne infekcije bile prisutne u 4% zuba.
Nalazi pružaju uvid u svakodnevni život i zdravlje zuba Vikinga, ukazujući na uobičajene probleme poput karijesa, gubitka zuba, infekcija i zubobolje. Ova otkrića pomažu popuniti praznine u postojećem znanju o vikinškom dobu i doprinose znanstvenom razumijevanju obrazaca bolesti tijekom vremena. Nalazi u ovoj studiji posebno su impresivni s obzirom na raspoložive resurse promatranog razdoblja.
MADRID, Španjolska: Iako popularnost upotrebe društvenih mreža za promociju zdravlja, istraživanja, regrutiranja i marketing u zdravstvu raste, postoji ...
LONDON, Velika Britanija: Visokoškolski istraživački centar Quacquarelli Symonds (QS) objavio je deseto izdanje svoje ljestvice svjetskih sveučilišta ...
Intervju s dr. Ahmadom Al-Hassinyjem
Sa svojim opsežnim iskustvom u primjeni i ocjeni skenera te kao osnivač Instituta za digitalnu stomatologiju (iDD), ...
HONG KONG: Prema studiji Global Burden of Disease, karijes u ranom djetinjstvu pogađa otprilike 530 milijuna djece diljem svijeta, čime postaje jedno od ...
WARDHA, Indija: Upotreba botulinum toksina (BT), poznatijeg kao Botoks, sve je popularnija u stomatološkim praksama širom svijeta. Iako je Botox prvobitno...
EDINBURG, UK: Trenutačno je dentalna skrb NHS-a besplatna za osobe mlađe od 18 godina u cijeloj Velikoj Britaniji. Dio platforme Škotske narodne stranke ...
Edukacija
Webinar uživo uto. 23 rujna 2025 4:00 (CET) Zagreb
To post a reply please login or register