- Austrija / Österreich
- Bosna i Hercegovina / Босна и Херцеговина
- Bugarska / България
- Hrvatska / Hrvatska
- Češka i Slovačka / Česká republika & Slovensko
- Francuska / France
- Njemačka / Deutschland
- Grčka / ΕΛΛΑΔΑ
- Italija / Italia
- Nizozemska / Nederland
- Nordic / Nordic
- Poljska / Polska
- Portugal / Portugal
- Rumunjska i Moldavija / România & Moldova
- Slovenija / Slovenija
- Srbija i Crna Gora / Србија и Црна Гора
- Španjolska / España
- Švicarska / Schweiz
- Turska / Türkiye
- UK i Irska / UK & Ireland
Berlin – U Europskoj uniji izdaci za liječenje oralnih bolesti iznosili su oko 90 milijardi eura u 2015. godini, treći najveći iznos za nezarazne bolesti nakon dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.
U gotovo svim državama članicama EU-a medicinsko liječenje i prevencija većinom se financiraju iz javnih izvora, iako su određeni tretmani obično isključeni iz zakonskog zdravstvenog osiguranja. Osobito je stomatološka skrb često samo djelomično uključena u zdravstvene usluge u većini zemalja, što rezultira značajnim troškovima za pojedince koji često predstavljaju zapreku za liječenje. S druge strane, besplatno liječenje može dovesti do savjesnog korištenja zdravstvenim uslugama, ali do smanjenja inicijative u oralnoj skrbi, što rezultira pogoršanjem oralnog zdravlja.
Usporedbom pet europskih zemalja procijenjen je status oralnog zdravlja i javna pokrivenost uslugama za brigu o oralnom zdravlju i njegovu promicanju u Belgiji, Danskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj i Španjolskoj među djecom/adolescentima i odraslima.
Uključene su 32 zemlje EU-a kako bi se stekao dublji uvid u sljedeća pitanja, nadovezujući se na prethodna istraživanja:
- pokrivenost javnom oralnozdravstvenom zaštitom u smislu broja stanovnika, usluga i troškova
- Status oralnog zdravlja (T-Health Index: temelji se na indeksu karijesa DMFT, ali odražava funkcionalni status tako što zdrave zube ocjenjuje višom ocjenom od zubi s ispunima ili zubi koji nedostaju. U ovom istraživanju zdrav zub je ponderiran s 1, zub s ispunom s 0,2, kariozan zub s 0,1 i zub koji nedostaje s 0.)
Osim toga, utvrđen je parodontološki status s pomoću tri pokazatelja (krvarenje zubnog mesa, zubni kamenac i parodontni džepovi) kao i opskrba protezom za nadomještanje zubi koji nedostaju.
Pouzdani epidemiološki podaci o oralnom zdravlju nisu bili dostupni za 16 zemalja. Podaci iz 11 od 16 preostalih zemalja bili su zastarjeli (od 2000. i stariji) ili nepotpuni. Većina zemalja EU-a stoga je “u mraku” kada je riječ o stomatološkoj skrbi.
Iz navedenog slijedi da je bila moguća usporedba samo pet zemalja za koje su bile dostupne populacijski reprezentativne studije oralnog zdravlja iz prošlog desetljeća s potpunim epidemiološkim podacima uz primjenu standardnih metoda: Belgija, Danska, Njemačka, Nizozemska i Španjolska.
Ishodi funkcionalnog oralnog zdravlja
Indeks T-Health bio je sličan u svim zemljama i dobnim skupinama. Međutim, za djecu od pet do sedam godina u Belgiji i Njemačkoj bio je ispod prosjeka, dok su Danska i Nizozemska bile iznad prosjeka (raspon od 17,7 za Belgiju do 19,5 za Dansku). Kada je riječ o djeci od 12 do 14 godina, Njemačka ih je sustigla – sve su zemlje imale vrlo dobre rezultate u ovoj dobnoj skupini (raspon vrijednosti od 27,3 za Španjolsku i Nizozemsku do 27,6 za Njemačku i Dansku).
Oralno zdravlje odraslih bilo je najbolje u Španjolskoj i Nizozemskoj, a najgore u Danskoj (raspon 16,5 za Dansku do 20,6 za Španjolsku). Ono što je zapanjujuće bile su relativno niske vrijednosti T-Health Indexa među starijim osobama u Danskoj (8,0) i dobre vrijednosti u Belgiji (13,67).
Belgija i Španjolska imale su bolje rezultate u prevenciji umjerene i teške parodontne bolesti među odraslim osobama u dobi od 35 do 44 godine i od 65 do 74 godine, dok je prevalencija teške parodontne bolesti bila relativno visoka u Njemačkoj i Nizozemskoj, kao i među starijim osobama u Danskoj.
Javno osiguranje oralne zdravstvene zaštite
U svih pet zemalja, gotovo cjelokupno stanovništvo imalo je barem neku razinu javne pokrivenosti oralnozdravstvenom zaštitom, bilo putem nacionalnih zdravstvenih sustava ili sustava socijalne sigurnosti. Udio solidarnog financiranja bio je daleko najveći u Njemačkoj (2020.: 67,2 %), a najmanji u Španjolskoj (2020.: 1,6 %), gdje oralnozdravstvenu zaštitu pretežno privatno financiraju kućanstva.
Postojale su velike razlike u pokrivenosti uslugama za odrasle: najopsežnija pokrivenost standardne skrbi za preventivne i osnovne zahvate bila je u Njemačkoj, a slijede je Belgija i Danska – u Španjolskoj i Nizozemskoj čak su i preventivne mjere pokrivene samo u vrlo ograničenoj mjeri. U Danskoj odrasle osobe plaćaju preglede i liječenja iz vlastitog džepa, ali mogu dobiti naknadu iz sredstava javnog sustava ovisno o vrsti zahvata, skupini zdravstvenog osiguranja i dobi. U svim zemljama pokriveni su troškovi definiranih standardnih usluga skrbi, npr. samo određeni materijali za ispune i krunice. Sve zemlje imaju posebne odredbe koje osiguravaju skrb za financijski slabe osobe ili osobe s određenim bolestima ili invaliditetom.
Danska, Belgija i Nizozemska gotovo u potpunosti nadoknađuju troškove preventivnih mjera i liječenja za djecu. Ortodontska terapija za djecu je u potpunosti pokrivena u Danskoj, ali djelomično ili nikako u drugim zemljama. U Španjolskoj se dječja doplata samo djelomično nadoknađuje, s velikim razlikama između 17 regija.
sri. 13 studenoga 2024
6:30 (CET) Zagreb
Vom Stift bis zur Krone - in jedem Fall erfolgreich!
sri. 13 studenoga 2024
7:00 (CET) Zagreb
Les péri-implantites: du diagnostic au traitement
čet. 14 studenoga 2024
5:30 (CET) Zagreb
Systematische Anwendung mit Handinstrumenten für PZR und PA: Wie mache ich es richtig?
čet. 14 studenoga 2024
8:00 (CET) Zagreb
Mastering Clinical Treatment Planning in a Digital Landscape
pet. 15 studenoga 2024
2:00 (CET) Zagreb
AI for practice management
sri. 20 studenoga 2024
9:30 (CET) Zagreb
Bridging gaps in dental antimicrobial stewardship: From research to real-world application
sri. 20 studenoga 2024
7:00 (CET) Zagreb
To post a reply please login or register