LINKÖPING, Švedska: Rijetka su istraživanja usredotočena na čimbenike koji su povezani s dobrobiti i zdravim profesionalnim životom pružatelja oralno-zdravstvene zaštite. Istraživači iz različitih zdravstvenih tijela u Švedskoj proveli su istraživanje čiji je cilj analizirati koji organizacijski, radni i zdravstveni čimbenici pridonose tome da pružatelji oralno-zdravstvene zaštite ostaju zdravi na poslu.
Ukupno 486 doktora dentalne medicine, dentalnih higijeničara i stomatoloških medicinskih sestara iz švedskih stomatoloških klinika sudjelovalo je u anketi koja je sadržavala pitanja o demografskim podacima, zdravstvenim pokazateljima te radnim i organizacijskim čimbenicima. Pružatelji oralno-zdravstvene zaštite usluga ispitani su o svojoj percepciji vodstva, podršci na poslu, radnim uvjetima, kontroli posla, zahtjevima posla, radnoj sposobnosti i zdravlju. Njihovi su odgovori zatim uspoređeni s rezultatima pružatelja oralno-zdravstvene zaštite koji su prijavili odsutnost zbog bolesti.
Za analizu podataka sudionici su razvrstani u tri skupine: zdrava skupina, poluzdrava skupina i nezdrava skupina. Ispitanici su klasificirani kao zdravi ako nisu prijavili bolovanje ili odsutnost zbog bolesti. Tri skupine nisu pokazale značajne razlike u pogledu spola, dobi, profesionalne kategorije, veličine klinike, broja godina u stomatološkoj službi ili radnog vremena tjedno.
Znanstvenici su utvrdili da su čimbenici zbog kojih je vjerojatnije da se pripada zdravoj skupini bili: dobra fizička radna sposobnost, odsutnost bolova u vratu, zapešćima, rukama i donjem dijelu leđa, bez mišićno-koštanih simptoma u ramenima, vlastita percepcija manje iscrpljenosti pri kraju radnog dana i odsutnost problema sa spavanjem.
Dr Charlotte Wåhlin. (Image: Charlotte Wåhlin)
Dental Tribune International kontaktirao je glavnu autoricu dr. Charlotte Wåhlin, pomoćnu višu predavačicu na Odsjeku za zdravlje, medicinu i njegu na Sveučilištu Linköping kako bi je pitao kakve bi posljedice trebale slijediti rezultate istraživanja. Ona je odgovorila: “Naša poruka je da je moguće organizirati rad na način koji sprječava ozljede. Poslodavci i zaposlenici trebaju se uključiti u sustavno upravljanje radnim okruženjem, identificirati rizike i imati plan kako se s njima nositi. Poslodavci bi trebali pitati svakog zaposlenika što se može učiniti za njega radi promicanja zdravlja na radu. Naši rezultati istraživanja pokazuju da zaposlenici imaju različite potrebe i da se njihovo zdravlje očito razlikuje.”
Wåhlin je radila kao ergonomist i savjetnik za zaštitu na radu u službi zaštite zdravlja u Švedskoj. Rekla je da se zainteresirala za radno okruženje stomatologa i da je "pružila edukaciju stomatolozima o preventivnim radnim mjerama, kao i pomogla onim zaposlenicima koji su se vratili na posao nakon bolovanja".
Na pitanje je li ergonomski aspekt stomatološke profesije – osobito u vrijeme SARS-CoV-2 u kojem je većina ljudi zabrinuta zbog virusne infekcije, a ne tjelesne ozljede – prečesto zanemaren, rekla je da bi se stomatolozi mogli više uključiti u preventivne intervencije. “Međutim, moramo istovremeno procijeniti fizičku i psihičku izloženost da bismo vidjeli cjelokupnu sliku, uključujući čimbenike koji utječu na pojedinca i skupinu te naglasiti važnost vodstva. Moj je dojam da stomatološka profesija ima akutnije pacijente u vrijeme SARS-CoV-2 i da to doista može negativno utjecati na profesionalno zdravlje”, naglasila je.
Wåhlin preporučuje da stomatološki stručnjaci u svakodnevnoj praksi izvode ergonomske vježbe da bi spriječili poremećaje povezane s radom. “Pokušajte unijeti više fizičkih i mentalnih varijacija tijekom svog radnog dana. Ustanite dok pišete medicinsku dokumentaciju, upotrebljavajte ergonomsku radnu opremu, na primjer kvalitetne naočale i dobre ergonomski oblikovane stolice. Također, isprobajte različite instrumente i primjenjujte različite hvatove, nagnite vrat tako da uvučete bradu kako biste smanjili naprezanje vrata, a umjesto da savijate leđa, pokušajte se nagnuti od kuka.”
Dodala je: “Također je važno nagnuti pacijentovu glavu umjesto svoje i nagnuti stomatološku stolicu daleko unatrag. Drugi korisni savjeti su uključivanje redovitog hodanja i zakazivanje administrativnih poslova za sredinu dana. Razgovarajte međusobno, surađujte kako biste stvorili varijacije u svojim radnim zadacima!”
Autori istraživanja zaključili su: “Razumijevanje odnosa između radnih uvjeta i dobrobiti ključno je za sposobnost osmišljavanja posebnih intervencija za pružatelje oralno-zdravstvene zaštite koji će poboljšati njihove radne uvjete i zdravlje. Predlažemo da se buduća intervencijska istraživanja trebaju usredotočiti na to kako resursi na radnom mjestu utječu na zdravlje i dobrobit zaposlenika.”
FORT MYERS, Florida, SAD: Iako mnogi studenti shvaćaju da izbor životnog stila može imati utjecaj na oralno zdravlje, studenti manjinskih skupina često ...
U dinamičnom svijetu poduzetništva, ističu se oni koji ne samo da prate trendove nego ih i stvaraju. Naša sugovornica, Sanela Drobnjak, upravo je takva ...
LIVERPOOL, UK: Nesigurnost u opskrbi zdravim namirnicama pogađa 17% kućanstava u Ujedinjenom Kraljevstvu, prema vladinom istraživanju iz 2023. godine. ...
Od 78 članaka identificiranih sustavnim pretraživanjem baze podataka, osam ih je ispunilo kriterije za uključivanje u studiju, uključujući procjenu ...
LONDON, Engleska: Prosječna osoba stomatologa može doživljavati kao prilično benignu osobu. Bez obzira na strahove i tjeskobe s kojima se kao pacijent ...
BOSTON, SAD/ KIGALI, Ruanda: Stručnjaci već godinama upozoravaju na posljedice klimatskih promjena, a svakom godinom koja donosi još lošiju situaciju, ...
Edukacija
Webinar uživo pon. 15 rujna 2025 7:00 (CET) Zagreb
To post a reply please login or register