LINKÖPING, Švedska: Rijetka su istraživanja usredotočena na čimbenike koji su povezani s dobrobiti i zdravim profesionalnim životom pružatelja oralno-zdravstvene zaštite. Istraživači iz različitih zdravstvenih tijela u Švedskoj proveli su istraživanje čiji je cilj analizirati koji organizacijski, radni i zdravstveni čimbenici pridonose tome da pružatelji oralno-zdravstvene zaštite ostaju zdravi na poslu.
Ukupno 486 doktora dentalne medicine, dentalnih higijeničara i stomatoloških medicinskih sestara iz švedskih stomatoloških klinika sudjelovalo je u anketi koja je sadržavala pitanja o demografskim podacima, zdravstvenim pokazateljima te radnim i organizacijskim čimbenicima. Pružatelji oralno-zdravstvene zaštite usluga ispitani su o svojoj percepciji vodstva, podršci na poslu, radnim uvjetima, kontroli posla, zahtjevima posla, radnoj sposobnosti i zdravlju. Njihovi su odgovori zatim uspoređeni s rezultatima pružatelja oralno-zdravstvene zaštite koji su prijavili odsutnost zbog bolesti.
Za analizu podataka sudionici su razvrstani u tri skupine: zdrava skupina, poluzdrava skupina i nezdrava skupina. Ispitanici su klasificirani kao zdravi ako nisu prijavili bolovanje ili odsutnost zbog bolesti. Tri skupine nisu pokazale značajne razlike u pogledu spola, dobi, profesionalne kategorije, veličine klinike, broja godina u stomatološkoj službi ili radnog vremena tjedno.
Znanstvenici su utvrdili da su čimbenici zbog kojih je vjerojatnije da se pripada zdravoj skupini bili: dobra fizička radna sposobnost, odsutnost bolova u vratu, zapešćima, rukama i donjem dijelu leđa, bez mišićno-koštanih simptoma u ramenima, vlastita percepcija manje iscrpljenosti pri kraju radnog dana i odsutnost problema sa spavanjem.
Dr Charlotte Wåhlin. (Image: Charlotte Wåhlin)
Dental Tribune International kontaktirao je glavnu autoricu dr. Charlotte Wåhlin, pomoćnu višu predavačicu na Odsjeku za zdravlje, medicinu i njegu na Sveučilištu Linköping kako bi je pitao kakve bi posljedice trebale slijediti rezultate istraživanja. Ona je odgovorila: “Naša poruka je da je moguće organizirati rad na način koji sprječava ozljede. Poslodavci i zaposlenici trebaju se uključiti u sustavno upravljanje radnim okruženjem, identificirati rizike i imati plan kako se s njima nositi. Poslodavci bi trebali pitati svakog zaposlenika što se može učiniti za njega radi promicanja zdravlja na radu. Naši rezultati istraživanja pokazuju da zaposlenici imaju različite potrebe i da se njihovo zdravlje očito razlikuje.”
Wåhlin je radila kao ergonomist i savjetnik za zaštitu na radu u službi zaštite zdravlja u Švedskoj. Rekla je da se zainteresirala za radno okruženje stomatologa i da je "pružila edukaciju stomatolozima o preventivnim radnim mjerama, kao i pomogla onim zaposlenicima koji su se vratili na posao nakon bolovanja".
Na pitanje je li ergonomski aspekt stomatološke profesije – osobito u vrijeme SARS-CoV-2 u kojem je većina ljudi zabrinuta zbog virusne infekcije, a ne tjelesne ozljede – prečesto zanemaren, rekla je da bi se stomatolozi mogli više uključiti u preventivne intervencije. “Međutim, moramo istovremeno procijeniti fizičku i psihičku izloženost da bismo vidjeli cjelokupnu sliku, uključujući čimbenike koji utječu na pojedinca i skupinu te naglasiti važnost vodstva. Moj je dojam da stomatološka profesija ima akutnije pacijente u vrijeme SARS-CoV-2 i da to doista može negativno utjecati na profesionalno zdravlje”, naglasila je.
Wåhlin preporučuje da stomatološki stručnjaci u svakodnevnoj praksi izvode ergonomske vježbe da bi spriječili poremećaje povezane s radom. “Pokušajte unijeti više fizičkih i mentalnih varijacija tijekom svog radnog dana. Ustanite dok pišete medicinsku dokumentaciju, upotrebljavajte ergonomsku radnu opremu, na primjer kvalitetne naočale i dobre ergonomski oblikovane stolice. Također, isprobajte različite instrumente i primjenjujte različite hvatove, nagnite vrat tako da uvučete bradu kako biste smanjili naprezanje vrata, a umjesto da savijate leđa, pokušajte se nagnuti od kuka.”
Dodala je: “Također je važno nagnuti pacijentovu glavu umjesto svoje i nagnuti stomatološku stolicu daleko unatrag. Drugi korisni savjeti su uključivanje redovitog hodanja i zakazivanje administrativnih poslova za sredinu dana. Razgovarajte međusobno, surađujte kako biste stvorili varijacije u svojim radnim zadacima!”
Autori istraživanja zaključili su: “Razumijevanje odnosa između radnih uvjeta i dobrobiti ključno je za sposobnost osmišljavanja posebnih intervencija za pružatelje oralno-zdravstvene zaštite koji će poboljšati njihove radne uvjete i zdravlje. Predlažemo da se buduća intervencijska istraživanja trebaju usredotočiti na to kako resursi na radnom mjestu utječu na zdravlje i dobrobit zaposlenika.”
FORT MYERS, Florida, SAD: Iako mnogi studenti shvaćaju da izbor životnog stila može imati utjecaj na oralno zdravlje, studenti manjinskih skupina često ...
U dinamičnom svijetu poduzetništva, ističu se oni koji ne samo da prate trendove nego ih i stvaraju. Naša sugovornica, Sanela Drobnjak, upravo je takva ...
UMEÅ, Švedska: Orofacijalna bol, uključujući bol povezanu s temporomandibularnim poremećajem (TMD), česta je kronična tegoba koja pogađa 10 do 15 % ...
LIVERPOOL, UK: Nesigurnost u opskrbi zdravim namirnicama pogađa 17% kućanstava u Ujedinjenom Kraljevstvu, prema vladinom istraživanju iz 2023. godine. ...
LONDON, UK: Poznato je da parodontološko liječenje uzrokuje kratkotrajan sistemski upalni odgovor, a sustavni učinci te upale potaknuli su interes za ...
Prije gotovo tri desetljeća sustav Invisalign promijenio je ortodonciju zahvaljujući liječenju alignerima (prozirnim udlagama). Međutim, iza svakog ...
Nakon nekoliko godina iščekivanja, tvrtka Ivoclar najavila je novo izdanje najvećeg regionalnog dentalnog simpozija: Competence in Esthetics 2026 održat...
To post a reply please login or register